Šerifović, Fadil-paša

 

 

Tarih visokom dvoru na vratima carske vojarne

 

U sjenci vladarevoj jedan komandant sposoban
Pojavi se i sagradi visoki dvor Tevfik

U islamskoj vojsci on je bio čuven voda
Obrane kruna i prijestolja cara visokoga

On dade besprimjernu blistavost vratima vojarne
Njegove strane učini ružičnjakom pjev slavuja

Jedinstvena je njegova plemenita ličnost
Oživi svijet njegova graditeljska dobrota

Eto, podigao je ovu privlačnu vojarnu
Ko je vidi, divit će se i moliti za njega

Kad bi tu njenu ljepotu vidjeli Mani1 i Bihzad2
Sve bi ostavili, zanijemjeli od divljenja

To mjesto koje veseli duh, utjelovljuje radost
Ni jutarnji povjetarac od njega se ne odvaja

Nek mu sreća uvijek iz dana u dan bude nova
Neka mu je dug život od uzvišena Gospodara

Fadil magijom Tvorca napisa ukrasni kronogram
“Vojarnu uresi dvor koji srce uveseljava”



1277 (1860/61)


  1. Mani - Mansur Halladž, Husein b. Mansur al-Halladž je rođen 244 (858/59) u Bejdi (Irak). U Bagdadu postaje murid Džunejdov. Mnogo je putovao i upoznao se s mnogim misticima. Nakon što je izjavio “Enel-hak” (Ana al-haqq) (Ja sam Bog), osuđen je 297. (909/10) po fetvi Ibn Davud al-Zahirija i bačen u tamnicu. Sljedeće je godine pobjegao iz tamnice, ali je 301. (913/14) ponovo vraćen u tamnicu, gdje je ostao osam godina do novog suđenja kad je osuđen na smrt. Njegovi savremenici govore da je bio pobožan čovjek koji je propagirao odricanje od ovosvjetskih zadovoljstava i uzdizanje do Boga oslobađajući se ljudskih osobina. Mnogi mistici su smatrali da je on postigao nivo duhovnog savršenstva izrazivši da ne postoji ništa osim Boga i da je njegov ego nestao u Bogu. Stoga i Dželaludin Rumi hvali Mansura, a Attar smatra da je on Božji mučenik. Svi divanski pjesnici s poštovanjem spominju Haladža.   nazad
  2. Bihzad - iranski slikar i minijaturist iz XV stoljeća.   nazad

 

Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net