Halilovic, Senahid


 

 

Gnijezdo lijepih riječi 9

 

1. Jeste li znali...


...da je bosanski jezik višetonski, tako da jedna riječ izgovorena, npr., sa naglaskom uzlaznog tona ima jedno značenje (rávan, pridjev; p?ša, titula u turskoj vojsci), a sa naglaskom silaznog tona drugo (râvan, imenica; paša, ispaša).

U manjoj mjeri politonski je i slovenski jezik, a kažu da politoniju imaju i neki norveški dijalekti. I to bi bilo sve višetonsko bogatstvo unutar indoevropskih jezika. Neki bantu jezici, u Africi, imaju tri tona, kineski četiri, laoski pet tonova, a vijetnamski jezik čak šest: zamislite, ista riječ, izgovorena na šest načina, ima šest značenja!




2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku


kalufiti (oblikovati) - kalupiti
kameleon - hameleon
kanafa - kanap, kanapa
Kandijski rat - kandijski rat
Kandilj - kandilo
Kara Mustafa - Kara-Mustafa
kat/sprat
kavurma - kaurma
kibla - krbla
kihavica - kijavica




3. Ime mi je...


...Hanka. Nastalo je dometanjem bosanskog sufiksa -ka na ime Hana. A Hana je ne samo često bošnjačko žensko ime nego i hipokoristik od, npr., Hanifa (potječe čak iz aramejskog i znači pravovjerna, istinita), Hanuma (iz turskog, odnosno tatarskog, a znači gospođa), Rejhana (iz arapskog: dobra, blaga, ugodna), Nurdžihana (arapsko-perzijska složenica, sa značenjem svjetlost svijeta), Umihana (arapskog postanja - počasni nadimak sestre halife Alije). Ovo k iz moga imena ne mijenja se u c u dativu (dakle: Hanki), kao što je, npr., Sabiha - Sabihi; pravilno je ako mi se obraćate: Hanko!, a ne: Hanka!

...Harun. Naročito me veseli to što, i pored tolikih stručnih, jezikoslovnih razmatranja, do daljnjeg ostajem sa imenom tajnovita i neutvrđena značenja. Jedni kažu: "gorski, planinski", drugi: "sanduk, kovčeg zavjeta", treći čak - "mačak", a meni ostaje da biram. Ovo ime nosio je i stariji brat Musaa pejgambera (odgovara starohebrejskom, biblijskom imenu Aron).




4. Rođen(a) sam...


...u Ustiprači, između Goražda i Višegrada. Prvi dio imena mog rodnog mjesta, ovo Usti- zapravo je stari lokativ (ustlji) imenice usta (sr. r.; ima samo množinu) i znači "ušće", "ulaz". Naselje je, dakle, niklo uz ušće Prače u Drinu (tako i: Ustikolina = ušće Koline; Ustirama = ušće Rame). A rijeka Prača izvire gotovo pod samom Jahorinom; pri izvoru je selo (i kraj) s imenom Vrhprača. Srednjovjekovni trg Prača uz istoimenu rijeku spominje se već 1336. god., a samo ime Prača spomenuto je u povelji Bele IV iz 1244. Lingvisti i historičari uglavnom se slažu da ime Prača čuva uspomenu na ilirsko pleme Partini (Parthines) , koje je obitavalo oko srednjega toka Drine. Osnova part dala je (tzv. metatezom, premetanjem) prat, a t je palatalizirano slavenskim sufiksom -ia i dalo č, te smo dobili: Prača. I kao što je Ustiprača sagrađena u blizini ostataka srednjovjekovnog grada Samobora, tako će, ako Bog da, Bošnjaci opet podići novo naselje uz ruševine rodne Ustiprače, u blizini lijepe klisure Drine.




5. Odakle nam dođe?


Krompir je balkanska riječ njemačkoga porijekla (Gruntbir, Grundbirne): rumunski - krumpena, bugarski - komperi, albanski - kampir; imaju je i slovenski, češki, poljski i ukrajinski jezik. Krompir, poslije žitarica najvažnija prehrambena biljka, potječe sa područja visokih Anda (J. Amerika). Krajem XVI st. prenesen je u Španiju i dalje u Evropu. U to je vrijeme (istim putem) iz centralne Amerike prispio i kukuruz. Ova kultura u nas je raširena zahvaljujući Turcima, koji su ga i imenovali (tur. kokoroz, bukvalno: "riža nižega sloja, raje").



6. Osta zapisano...


...ime bosanskoga jezika u djelu "Skazanie izjavljenno o pismeneh" Konstantina Filozofa, srednjovjekovnog pisca porijeklom iz Bugarske (umro 1443) u toj knjizi o pravopisu spominje on bosanski jezik uz bugarski, srpski, češki, slovenski i hrvatski.




7. Je li: moja mati ili u mene mati?


U narodnim govorima često se može čuti u + genitiv umjesto prisvojne zamjenice i nominativa: u mene žena, u tebe babo, u nje Azemina... Standardni bosanski jezik ne prihvata ovu dijalekatsku vezu, pa je u javnoj riječi samo: moja mati, tvoj babo, nje(zi)na Azemina.

 


Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net