Halilovic, Senahid

1. Jeste li znali...

...da - od svega što kao zajedničko posjeduje čovječanstvo - "neniu estas tiel vere ghenerala kaj internacia kiel la scienco" ili, u prijevodu sa esperanta: ništa nije tako istinski univerzalno i intemacionalno kao nauka?

Esperanto, jedini planski jezik koji je dosegao zadivljujuću međunarodnu upotrebu, ima gotovo stoljeće dugu tradiciju. Nastao je 1887. a njegov je otac očni ljekar Ludvig (Ludwig) Lazarus Zamenhof. Ovaj jezik inače ima 5 samoglasnika i 23 suglasnika; leksika mu je uglavnom zapadnoevropska. dok su sintaksa i grafija pod slavenskim uticajem. Danas se izučava na više od stotinu visokoškolskih ustanova u tridesetak zemalja diljem svijeta. Esperantisti djeluju i u Sarajevu.

Esperantski pokret, koji je istodobno i jezički i idejni i kulturni, zabranili su bili nacisti 1936. god.; članovi tog pokreta hapšeni su i ubijani i u staljinističkoj Rusiji.

Poznatiji planski jezici još su: volapük (iz 1880), idiom neutral (1902), ido (1907), novial (1928), interglossa (1943), uropi (1986).

2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku

janje - jagnje
janjičar - janičar
jastreb - jastrijeb
jeftin - jevtin
jejina (sova) - jehinja
joha - jova
jučer - juče
kafez - kavez
kahva - kafa, kava
kajsija - kaisija

3. Ime mi je...

...Firdusa. Na staroperzijskome jeziku: džennet, perivoj, bujna bašča. Imenjakinje su mi: Firdevsa, Firdesa, Ferdeza, Firduza. A najveći pjesnik srednjovjekovne Perzije, autor čuvene poeme Šahname (u kojoj je u 60.000 stihova opjevao historiju svoje zemlje), uzeo je za se nadimak Firdusi (925 - 1020).

...Ferhad. I moje je ime perzijskoga postanja, a znači: pobjednik; bistar, pametan, inteligentan. U pravu je moj komšija Ferhat kada kaže da je i njegovo ime istoga porijekla i značenja, s tim što je opečaćeno uticajem turskoga jezika: izvorno zvučno d prometnuto je u svoj bezvučni parnjak t.

4. Rođen(a) sam...

...uz obalu rijeke Bosne. Bosna je jaka i široka od samoga podnožja Igmana, gdje nastaje iz tridesetak vrela podzemne Igmanske rijeke, a do ušća u Savu kod Bosanskoga Šamca žubori čitava 272 km; usput je snaže najviše Željeznica, Miljacka, Krivaja, Spreča i Usora. Ime moje rijeke predslavenska je - kažu čak i predindoevropska riječ. To su ime preuzeli naši slavenski preci od zatečenoga stanovništva, prilagodili ga svome izgovoru (grčki car i pisac Porfirogenet polovicom X st. bilježi ovo ime u obliku Bosona, u Dubrovniku se poslije piše: Bosina), potom ga dali i zemlji uz ovu rijeku, a od imena države Bosne izvođena su poslije imena njenih žitelja: Bošnjanin, Bošnjanka, zatim Bošnjak, Bošnjakinja, Bošnjakuša, te Bosanac, Bosanka, kao i prisvojni pridjevi bošnjanski, bošnjački, bosanski. Tako je plahovita rijeka Bosna zemlju Bosnu imenima preplavila.

5. Odakle nam dođe?

Riječ cipela, kako dođe iz mađarskoga jezika, gurnu ustranu i pregazi slavensku staru postolu.

Stručnjaci cipele dijele na niske i visoke, a u razgovornome su stilu poznate kao plitke i duboke. Uskočiti u cipele (tj. postati stanovnikom grada; pogospoditi se) i nije loš izbor za ponekoga; međutim, lizati (nekome) cipele (bezgranično se dodvoravati nekome, pokoravati se, ponižavati se) - uistinu je nedostojno čovjeka, makar i bos bio.

6. Osta zapisano...

...u romanu Ponornica Skendera Kulenovića: "Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi negdašnji patareni govorili bi bosanski."

7. Je li... zadovoljan onim što ima, ili je zadovoljan s onim što ima?

Pridjev zadovoljan ispravno je dopuniti promjenljivom riječju u instrumentalu s prijedlogom i bez njeg. Dakle, možemo reći: (ne)zadovoljni smo tvojim ponašanjem i (ne)zadovoljni smo s tvojim ponašanjem - tj. tvoje ponašanje uzrokuje naše (ne)zadovoljstvo.

Također su naporedni oblici instrumentala s prijedlogom s(a) i instrumentala bez prijedloga u funkciji vremenske odredbe: s vremenom je bivala upornija i vremenom je bivala upornija.

Kad smo već spomenuli instrumental, važno je znati i to da nešto ne može biti u vezi nečega (nekoga), nego u vezi s nečim (nekim) ; ispravno je samo: u vezi s(a) tim, u vezi s(a) njima, a ne: u vezi toga, u vezi škole, u vezi ispita i sl.