Halilovic, Senahid

1. Jeste li znali...

...da, poput ljudi i naroda, i jezici umiru? Iza njih ostaju tragovi koje je pokatkad teško razaznati. Nekiput imamo zabilježen čak i tačan datum poslije koga o nekom jeziku govorimo kao o mrtvom. Tako je pred jezikom Južnih Slavena od VI do XIX stoljeća malo-pomalo uzmicao jezik zatečenoga romanskog stanovništva. Romanski je bio i stari dalmatski jezik, koji se najduže sačuvao na otoku Krku. Antonio Udina, posljednji govorni predstavnik starodalmatskoga jezika, posljednji čovjek koji ga je znao, ali koji godinama nije imao s kim izmijeniti toplu maternju riječ, umro je 10. VI 1898.

2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku

horiti se - oriti se
hrđa, hrđati - rđa, rđati
hrizantema - krizantema
hromozom - kromozom
hronika - kronika
hrvati se - rvati se
hudovica/udovica
hurma - urma
Husinska buna - husinska buna
hutba - hudba

3. Ime mi je...

...Esma. Iz arapskoga je jezika i znači: biti visoka, uzvišena. Kada me pitaju kako se moje ime "ponaša" u vokativu - ili treba reći: Esma, srce!, ili: Esmo, dušo! - odgovaram da mi je ugodno uhu i jedno i drugo.

...Esad. Pitao sam Eseda, svoga drugara iz razreda, je li i njegovo ime turskoga porijekla, i znači li isto što i moje - vrlo sretan, pun sreće. Reče mi da je u jednoj knjizi o bošnjačkim imenima pronašao da je njegovo ime iz arapskoga jezika i da znači lav. Saznao je još da Arapi imaju oko dvije stotine riječi za lava, da su njegovi imenjaci Arslan, Hajdar, Kazanfer... te da se imena opasnih životinja daju djeci kao zaštitna: svojim značenjem treba da uplaše i odagnaju šejtane i zle duhove od djece.

4. Rođen(a) sam...

...uz Neretvu. Njeno ime vezuje se za Naronu, naselje koje opet ima predslavenski naziv - pripada mediteranskome dalmato-romanskom, vjerovatno ilirskome sloju našega jezika. Uspomena na Naronu sačuvana je u imenu jednoga potoka: Norin (uvire u Neretvu u istoimenome mjestu - Norinu kod Opuzena). Postoji i shvatanje prema kom su naši preci donijeli sveslavenski korijen ner-, iz koga se kasnije razvilo ron- (te izvodilo: roniti, ronilac i dr.). Sličnih imena vodnih tokova ima na slavenskome sjeveru, u Pribaltiku: Neretha, Nereta, Nerica. Pa je, kažu učenjaci, taj slavenski korijen ner- u kombinaciji sa dubrovačko-latinskim imenom Nerentum dao ime Neretva. U rimsko doba rijeka se zvala Narenta, a današnji oblik najvažnije i najduže pritoke Jadrana (218 km) zabilježen je u XV stoljeću.

5. Odakle nam dođe kanu?

Uz otočje Ceniralne Amerike Kolumbo i njegovi saputnici prije pola milenija uočili su u domorodaca Indijanaca male čamce od izdubljena drveta. Riječ kojom su plemenici označavali to prijevozno sredstvo zvučala je Špancima kao kanoa. Donijeli su tu nječ u Evropu, posudili Englezima, i drugim. A kada je kapetan Džon Šmit pisao o čamcima kojima su se koristili Indijanci Sjeverne Amerike, nazvao ih je: kanu. Tako se ta riječ 1607. iz Evrope vratila u Ameriku u nešto izmijenjenome obliku. Sada se u cijelome svijetu kanuom naziva naročita vrsta sportskoga čamca.

6. Osta zapisano...

...da je naš maternji jezik zvao bosanskim i Stočanin Halil Hrle, koji je polovicom XIX st. prevodio sa arapskoga.

7. Moj mali nogometaš i đak prvak Jasminko našalio se povodom svojih dogodovština sa igrališta:

- Kada se igram lopte sa drugovima i kad kao ljevokrilni napadač kažem: "Nabaci loptu dolje, na glavu!", oni kažu da sam seljačina, jer se ne govori dolje, nego dole! E, pa kako ću biti seljačina: ako se kaže dole - onda sam, valda, selačina! A fudbal mi dođe lubav.