Gnijezdo lijepih riječi 2
|
1. Jeste li znali...
...da su ogromne razlike između gotovo beskrajnih mogućnosti ljudskoga govora i ograničenosti životinjskoga općenja? Neka od bitnih svojstava našega govora otkrivena su samo kod pčela, koje su sposobne proizvesti i razumjeti poruku. Kad pčela, kupeći med, otkrije novi izvor hrane - polen (cvjetni prah) ili nektar (cvjetni sok) - po povratku u svoju košnicu počinje plesati, i naročitom igrom: ukrug, naginjući se zdesna nalijevo ili slijeva nadesno, figurama u obliku osmice, podrhtavajući trbuhom, obavještava svoje drugarice o tome da je naišla na plijen, na kome je odstojanju od košnice, i u kome pravcu. Jedna za drugom odlijeću njezine drugarice pravo prema cvijetu o kome ih je obavijestila i pronalaze ga, bez greške, makar bio udaljen i čitavih šest kilometara! 2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku bahnuti - banuti bahsuz - baksuz bajrak - barjak bajram-namaz - Bajram-namaz Balkanski poluotok - Balkansko poluostrvo Banja Luka - Banjaluka barbarski - varvarski bašča - bašća, bašta biciklist - biciklista Biograd na Moru - Biograd na moru Bizant - Vizant blehnuti - blenuti Božiji - Božji, božji buha - buva buranija - boranija busen - busijen 3. Ime mi je... ...Amina. Ovo i u sredini moga imena jedni izgovore kratko, drugi dugo, pa mi se čini da sam dvoimena. Ime što mi ga dadoše često je u mome zavičaju a potječe iz arapskoga jezika. Ponosna sam na njeg, jer znači: ona koja je u sigurnosti, sigurna, mirna, pouzdana - a nosila ga je i majka vjerovjesnika Muhammeda. Tepaju mi: Mino, Minka! ...Bakir. Zovnu me: Bakire! - a da često i ne znaju koga zovu! Da poznaju arapski, ili da su barem otvorili knjigu dr. Ismeta Smailovića "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini", znali bi da sam: ranoranilac; onaj koji traži znanje, koji proučava, izučava; učen, bogat, velik, i - lav! 4. Rođen(a) sam... ...u Zvorniku. Rodni moj grad nazvan je prema slavenskoj riječi izvor, ali je izgubljen početni glas i. Nije, dakle, u pravu bio Vuk Karadžić kada je u svome Rječniku ime moga grada narodski, pučki tumačio imenom nekakvoga zidara Zvonimira. 5. Odakle nam dođe? Riječ krokodil starogrčka je složenica što u prijevodu na bosanski znači "pijesak" i "crv". Taj opasni "crv" rado se sunča na pijesku, a kažu da još radije lije lažne, krokodilske suze - od tobožnje žalosti za plijenom koji proždire! 6. Osta zapisano... ...u "Enciklopedijskom geografskom leksikonu Jugoslavije" (Svjetlost, Sarajevo, 1988, na str. 309), čiji je autor dr. Jovan Đ. Marković, profesor Univerziteta u Beogradu - o Zvorniku, uz ostalo: "Stari grad sa bedemima potječe iz 1412. god. Mjesto ima orijentalnu fizionomiju i muslimansko stanovništvo." 7. Šta njegovati u bosanskome jeziku: ružu ili đul? - upitat će neko. Odgovor je: oboje, jer nam je jedno nedovoljno. Ime ruže prispjelo nam je preko talijanskog jezika, a od latinskog rosa. Odatle je i bugarsko roza, i mađarsko rozsa... Još iz XVI stoljeća imamo potvrde za našu umanjenicu ružica, prema kojoj smo opet tvorili deminutiv ružičica. Ružica može biti: vrsta ruže, grožđa, vina; šljiva, kruška; tako se zovu i razne mirisave biljke, motivi u tkanju, ukrasi... Priroda se ružiča kad počinju rasti ruže. Nekome je put posut ružama, cvjetaju mu ruže (lahak mu je životni put), a nekome su, opet, uvehle ruže (prošli sretni dani), te mu budućnost nije ružičasta. Orijentalizam đul (iz perzijskog jezika) znači isto što i talijanizam ruža, te su i đulistan, đul-bašča i ružičnjak istoznačnice ili sinonimi. Od riječi đul imamo čitavo jato izvedenica, složenica i polusloženica: đulabija (vrsta slatke, crvene jabuke), đul-behar (ružin cvijet),... te bošnjačka imena: Đula, Đulbehara, Đulesma, Đulfatma, Đulija, Đulizar, Đulizara... |
Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama
objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora
djela ili nosioca autorskih prava.
Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net |