Halilovic, Senahid

1. Jeste li znali...

...da su ogromne razlike između gotovo beskrajnih mogućnosti ljudskoga govora i ograničenosti životinjskoga općenja? Neka od bitnih svojstava našega govora otkrivena su samo kod pčela, koje su sposobne proizvesti i razumjeti poruku. Kad pčela, kupeći med, otkrije novi izvor hrane - polen (cvjetni prah) ili nektar (cvjetni sok) - po povratku u svoju košnicu počinje plesati, i naročitom igrom: ukrug, naginjući se zdesna nalijevo ili slijeva nadesno, figurama u obliku osmice, podrhtavajući trbuhom, obavještava svoje drugarice o tome da je naišla na plijen, na kome je odstojanju od košnice, i u kome pravcu. Jedna za drugom odlijeću njezine drugarice pravo prema cvijetu o kome ih je obavijestila i pronalaze ga, bez greške, makar bio udaljen i čitavih šest kilometara!

2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku

bahnuti - banuti
bahsuz - baksuz
bajrak - barjak
bajram-namaz - Bajram-namaz
Balkanski poluotok - Balkansko poluostrvo
Banja Luka - Banjaluka
barbarski - varvarski
bašča - bašća, bašta
biciklist - biciklista
Biograd na Moru - Biograd na moru
Bizant - Vizant
blehnuti - blenuti
Božiji - Božji, božji
buha - buva
buranija - boranija
busen - busijen

3. Ime mi je...

...Amina. Ovo i u sredini moga imena jedni izgovore kratko, drugi dugo, pa mi se čini da sam dvoimena. Ime što mi ga dadoše često je u mome zavičaju a potječe iz arapskoga jezika. Ponosna sam na njeg, jer znači: ona koja je u sigurnosti, sigurna, mirna, pouzdana - a nosila ga je i majka vjerovjesnika Muhammeda. Tepaju mi: Mino, Minka!

...Bakir. Zovnu me: Bakire! - a da često i ne znaju koga zovu! Da poznaju arapski, ili da su barem otvorili knjigu dr. Ismeta Smailovića "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini", znali bi da sam: ranoranilac; onaj koji traži znanje, koji proučava, izučava; učen, bogat, velik, i - lav!

4. Rođen(a) sam...

...u Zvorniku. Rodni moj grad nazvan je prema slavenskoj riječi izvor, ali je izgubljen početni glas i. Nije, dakle, u pravu bio Vuk Karadžić kada je u svome Rječniku ime moga grada narodski, pučki tumačio imenom nekakvoga zidara Zvonimira.

5. Odakle nam dođe?

Riječ krokodil starogrčka je složenica što u prijevodu na bosanski znači "pijesak" i "crv". Taj opasni "crv" rado se sunča na pijesku, a kažu da još radije lije lažne, krokodilske suze - od tobožnje žalosti za plijenom koji proždire!

6. Osta zapisano...

...u "Enciklopedijskom geografskom leksikonu Jugoslavije" (Svjetlost, Sarajevo, 1988, na str. 309), čiji je autor dr. Jovan Đ. Marković, profesor Univerziteta u Beogradu - o Zvorniku, uz ostalo: "Stari grad sa bedemima potječe iz 1412. god. Mjesto ima orijentalnu fizionomiju i muslimansko stanovništvo."

7. Šta njegovati u bosanskome jeziku: ružu ili đul? - upitat će neko. Odgovor je: oboje, jer nam je jedno nedovoljno.

Ime ruže prispjelo nam je preko talijanskog jezika, a od latinskog rosa. Odatle je i bugarsko roza, i mađarsko rozsa... Još iz XVI stoljeća imamo potvrde za našu umanjenicu ružica, prema kojoj smo opet tvorili deminutiv ružičica. Ružica može biti: vrsta ruže, grožđa, vina; šljiva, kruška; tako se zovu i razne mirisave biljke, motivi u tkanju, ukrasi... Priroda se ružiča kad počinju rasti ruže. Nekome je put posut ružama, cvjetaju mu ruže (lahak mu je životni put), a nekome su, opet, uvehle ruže (prošli sretni dani), te mu budućnost nije ružičasta. Orijentalizam đul (iz perzijskog jezika) znači isto što i talijanizam ruža, te su i đulistan, đul-bašča i ružičnjak istoznačnice ili sinonimi. Od riječi đul imamo čitavo jato izvedenica, složenica i polusloženica: đulabija (vrsta slatke, crvene jabuke), đul-behar (ružin cvijet),... te bošnjačka imena: Đula, Đulbehara, Đulesma, Đulfatma, Đulija, Đulizar, Đulizara...