Halilovic, Senahid

1. Jeste li znali...

...da postoje i tzv. jezički pomoćnici?

Mimika (pokreti mišića lica, očiju i usta), gestovi (pokreti tijela, ruku, glave, ramena), razdaljina od sagovornika i dr., zapravo su prirodni, nejezički načini ljudskoga izražavanja i sporazumijevanja. Njima se pridružuju i različite varijacije glasa (ton glasa može biti "prisan", "umilan", "pun poštovanja", ali i "zapovjednički", "ironičan" i sl.). Govor je, naime, često praćen tim prirodnim znakovima, čija je funkcija izražajna. Neki od tih znakova općeprihvaćeni su u pojedinim kulturama i olakšavaju općenje. Značenje takvih znakova (kao što su slijeganje ramenima, podizanje obrve, različiti pokreti glavom, "govor rukama") različito je u pojedinim kulturama: Grci, npr., klimaju glavom odozdo naviše u znak odricanja - u nas ti pokreti znače odobravanje.

2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku

lahak, lahka, lahko - lak, laka, lako
lahkouman - lakouman
lehemiti (kalajisati) - lemiti
letjelica - letilica
levha - lehva
Madžar/Mađar
mahana - mana
mahrama/marama
mahsus/mahsuz - maksuz
mart/ožujak
mašallah! - mašala!

3. Ime mi je...

...Ifeta (vok. Ifeta). Na arapskome znači: nevinost, čednost, poštenje, moralna čistota. Tepaju mi: Ifka, Ifetica, Ifa... ...Idris (vok.: Idrise). Ime mi je nejasna značenja: pojedini istraživači pretpostavljaju da potječe od ar. glagola däräsä, koji znači učiti, proučavati, studirati. Legenda kaže da je vjerovjesnik Idris, koji se spominje u Kur'anu, odnosno Enoh (biblijsko ime), prozvan tako zbog naročitoga nastojanja u izučavanju Božije Riječi.

U Bošnjaka je često i ime Idriz (vok. Idrize), nastalo ozvučavanjem krajnjeg s iz moga imena.

4. Rođen(a) sam...

...u Pljevljima. U osnovi je današnjega imena moga rodnog grada baltoslavenski poljoprivredni termin pljeva. Pljevlja, smještena u dolini Ćehotine i visokoj Pljevaljskoj kotlini, inače imaju najrasprostranjenije poljoprivredne površine među sandžačkim općinama. Otuda je razumljiva veza imena Pljevlje, Pljevlja (poimeničeni pridjev na -j prema pljeva, od sveslavenskog i praslavenskog glagola pel-ti, bosanskog pljeti, plijevem/plijem i plijeviti, plijevim) i osnovne privredne djelatnosti (poljoprivreda; uzgoj žitarica) ovoga kraja. Kako je u davnoj prošlosti Pljevaljsku kotlinu ispunjavalo jezero, to smo bogati i ugljenom, a u blizini su i nalazišta olova i cinka. U pjesmama i danas živi pređašnje ime moga grada - Taslidža; ovim imenom, vezanim za osmanlijski period, iz koga nam je vremena ostala i Husein-pašina džamija i ukupna orijentalna gradnja, potisnuto je ono najranije, srednjovjekovno: Breznica, Vrhbreznica.

5. Odakle nam dođe... hastal?

Najprije su Mađari od nas posudili riječ sto, koja je prvobitno značila stolica (up.: stolovati - sjediti na prijestolju; prijestolonasljednik - nasljednik stolice, prijestolja). Dometnuli su toj riječi član a (azstal), a mi smo je preuzeli i pridodali joj još sekundarno h - i dobili hastal, u značenju sto (predmet za kojim se sjedi, ručava, piše - pisaći sto i dr.).

Mađari su uzeli i našu riječ izba, a mi je vratili natrag u izmijenjenome obliku: soba. Tako, uz posredovanje susjeda, imamo hastal u sobi.

6. Osta zapisano...

...u predgovoru Potur-Šahidije, prvog, stihovanog rječnika iz davne 1631. god., čiji je autor Tuzlak Muhamed Hevaija Uskufija, najveći pjesnik bošnjačke alhamijado književnosti (tj. književnosti koja je pisana na bosanskom jeziku a prilagođenim arapskim pismom, arebicom):

"Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem."

7. Je li pravilno: za i protiv Bosne; sa i bez roditelja; sa ili bez Sarajlija; vozovi iz i za Zenicu; u i oko škole i sl.?

Na pojavu ovakvih nepravilnih veza riječi mogli su uticati strani jezici u kojima je često nagomilavanje prijedloga ispred imenice, kao i one dopuštene konstrukcije tipa: iznad i ispod teksta, ispred i iza kuće, pored i preko cilja, za i protiv kralja (ekonomičnije nego: za kralja i protiv kralja), koje nisu nepravilne jer poslije oba prijedloga stoji imenica u genitivu (u posljednjem primjeru jednaki su genitiv i akuzativ: kralja), te slučajevi u kojima iza spoja za i protiv nema imenice: glasovi za i protiv.

Prijedlog za stoji uz akuzativ, te je pravilno: za kraljicu i protiv nje; prijedlog sa uz instrumental, te je ispravno: sa roditeljima i bez njih; iz traži genitiv: iz Zenice i za Zenicu; u - lokativ: u školi i oko nje.