Halilovic, Senahid


 

 

Gnijezdo lijepih riječi 10

 

1. Jeste li znali...


...da su ljudi koji su izmislili i usavršili pismo bili veliki lingvisti - jezičku nauku omogućili su i stvorili oni. Ali su lingvistiku veoma zadužili i oni kojima je pošlo za rukom da odgonetnu pismo nekog starog naroda.

Među spomenicima kritske kulture (Krit, Kreta. Kandija - grčki otok na istočnome dijelu Sredozemlja), koja se tijesno naslanjala na egipatsku i srednjoazijsku a prenosila na grčko kopno (odatle dalje diljem Evrope), pronađene su brojne glinene pločice ispisane kritskim slikovnim i linearnim (tzv. A i B) pismom. Englezu M. Ventrisu posrećilo se 1952. da dešifrira kritsko-mikensko linearno (B) pismo i dokaže da su ti pisani spomenici nastali na predgrčkom (pelazgijskom - primorskom) jeziku od XV do XI st. pr. n. e.

Egipatski hijeroglifi, čiji su najstariji primjerci nastali prije 5.000 godina, i koji su uz sumersko klinasto pismo prvi kompletni sistemi pisma za koje znamo, odgonetnuti su tek 1822. To je uspio učinili francuski egiptolog Ž. F. Šampolion (J. F. Champollion), prethodno ustanovivši da to pismo nije samo simboličko nego i fonetsko.




2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku


komfor - konfor
Kozija ćuprija - Kozja ćuprija
krhat, krhta, krhto - krt, krta, krto
kriterij - kriterijum
krompir - krumpir
kudjelja - kudelja
Kur'an - Kuran, Koran




3. Ime mi je...


...Hasija. Ovo j iz moga imena neizostavno se piše: vok.: Hasija, instr.: sa Hasijom; prisv. prid.: Hasijin. Ime mi na arapskom znači: naročita, osobita; prvorazredna; čuvena; fina; čista.

...Hikmet. Arapskog je postanja i znači: mudrost, znanje, filozofija, istinitost; pravilnost.




4. Rođen(a) sam...


...pored Drine. Drina, rijeka bez svog izvorišta, nosi svoje ime od ušća Pive (čije se ime dovodi u vezi i sa glagolom piti) u Taru (ime joj je predslavensko, a znači: hitra, koja se probija kroz stijene) kod Šćepan-Polja. Njen tok odatle do današnjeg ušća u Savu (kod Bosanske Rače - predašnji uvir bijaše kod Šapca) iznosi 346 km. Ova brza rijeka sa hladnom vodom zelenkaste boje (koja potječe od krečnjaka) gradi brojne okuke, a - u donjem toku - sprudove, ade, plićake i meandre. Kriva Drina obogatila je tako frazeologiju bosanskoga jezika: ispravljati krivu Drinu znači pokušavati učiniti nemoguće; raditi uzaludan (Sizifov) posao; ali i - tražiti pravilno rješenje u zamršenoj situaciji. A u razredu ne valja izvoditi krive Drine, tj. neozbiljno se ponašati, govoriti i raditi koještarije.

Kriva Drina u gornjem i srednjem toku probija se kroz dinarske masive i stjenovite planinske krajeve i, osnažena brojnim pritokama, predstavlja rijeku najveće hidroenergetske moći u zemlji, a nadaleko je poznata i po splavarenju i kajakaštvu.

Sva razmatranja naučnika o značenju njena imena ukratko se mogu sažeti ovako: taj naziv potječe od predslavenskog, ilirskog korijena dri- (a ovaj opet od indoevropske baze dru-) sa značenjem teče, i to sa nijansom teći naporno, probijati se. Istog su postanja i imena Drim, Drava, Odra... Tako i Drinjača, lijeva pritoka Drine, čiji gorski, izvorišni žubor nježno obitava i u dragocjenim uspomenama iz djetinjstva pisca ovih redova.




5. Odakle nam dođe...


Kreda - vrsta mehkog prozirnog vapnenca: potječe od nataloženih sitnih ljuštura i kućica izumrlih životinjica; služi za pisanje, a upotrebljava se i u proizvodnji gume, boja i dr. - ime je dobila upravo po otoku Kritu (Kreti: lat. i tal. creta, njem. Kreide, u slovenskom kao i u nas: kreda), koji je pretežno građen baš od krečnjačkih stijena. Otuda i riječ kreč (vapno - prema turskome obliku Kirit = Kreta, Krit).




6. Osta zapisano...


...da hrvatski književnik i prevodilac Matija Antun Reljković u XVIII stoljeću - uz češki, poljski, srpski i hrvatski - spominje i bosanski jezik.




7. Je li pravilno:


Ima li šta za jesti? Ima li šta za kupiti? Nema ništa za obući! To je za žaliti...

Konstrukcija za + infinitiv romanskoga je porijekla i nije primjerena strukturi bosanskoga jezika. Česta je u govorima koji su kroz povijest jače bili izloženi uticaju romanskih jezika (češća je, dakle, u Hercegovini negoli u Bosni). U standardnome bosanskom jeziku pravilno je samo: Ima li šta za jelo / da se jede? Nema ništa obući! To je za žaljenje...

 


Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net