Hansa
|
|
Njena je pjesma sjenata oaza,
Gdje međ' paomam sto izvora vrije, Umornog putnika kad nanese staza Da odmor nađe i da zulal pije. I tad da baci mutne oči svoje Pustinjom pješčanom dalekome kraju, Gdje no života beduinskog boje U svjema svojim nuancema sjaju... Hansu je rodio čador i sahara Kraj pustog druma hitrih dromedara - A hranila je granata oaza. Njena kasida oblačak je kiše, Što blagoslovom i mirisom diše Vrh divljeg Nedžda i pitomog Hidžaza. |
Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama
objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora
djela ili nosioca autorskih prava.
Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net |