Bašeskija, Mula-Mustafa


 

 

Godina 1175. (2. VIII 1761 - 22. VII 1762)

 

- Popravljene su i ukrašene Ferhadija1 i Baščaršijska džamija2 .
- Među životinjama je u velikoj mjeri zavladala nekakva bolest tako da čovjek nije mogao ulicom proći od smrada lešina uginulih krava.
- 2. siječnja bijaše proslava rođendana princa sultan-Selima, sina sultan-Mustafina.
- Trešanja i čereza bijaše mnogo.
- Na planini Trebeviću sve do Jurjeva vidio se snijeg, a gotovo sve do Aliđuna padala je kiša.
- U mjesecima zilkade i zilhidže (24. V - 22. VII 1762) kao i u haziranu i temuzu 1175. godine (1. VI - 31. VII 1762 g.) stigoše vijesti u grad Sarajevo, da se u Čajniču i u selu Slatini blizu Goražda pojavila kuga.
- U ovoj godini umrli su:

Berber, muameledžija, u dućanu prema Avdi-pašinoj džamiji.
Gidžejić, pasvandžija, iz Džanine mahale.
Zatim Selman-čelebija, terzija, iz Mimar-Sinanove mahale.
Bjelobradi neženja, zvani Fenjerdžija, ortak Felemenka.
Hadži Derviš, trgovac, zet Patka Banjolučanina.
Starac, banjolučki muftija, kaderija.
Mustafa-baša Diplo, sin Spahe kantardžije. iz 39. buluka.
Šahmanija: ubijen.
Starac Selman-baša, tabak.
Jedan delikanlija, sljedbenik Avdage Čomage.
Mula Mehmed, mujezin u džamiji na Atmejdanu.3
Sabljarević (Kilicogli).
Crnobradi hadži Hasan; umro u Meki.
Hadži Hasan, abadžija, ospičava lica; umro u Meki.
Debeljko hadži Hasan; umro na putu u Meku.
Bjelobradi starac hadži Ibrahim čauš: umro također na putu u Meku.
Hadži Mustafa Abadžić (Abaciogli), otac kaligrafa; umro u Meki.
Hadži Ibrahim Prešljo.
Hadži Salih Puška, čizmedžija, umro u Meki.
Hadži Mustafa, kazandžija. Ubijen na putu za Istanbul.
Hadži Sulejman, ortak Stanbolije.
Kadri-aga, bakal, iz 97. džemata.
Hadži Salih Jabučar (Jabukarogli).
Hadži Ahmed Pekara, čokadžija.
Jug, faldžija.
Žutobradi dugi bulukbaša.
Jusuf, iz Hanikaha.
Moja kćerka Umihana od deset mjeseci, iz Mimar-Sinanove-mahale; umrla 6. siječnja na dan Saliba, 1175.
Hadžisulejmanović (Hacisuleymanogli), serdar.
Mladi hafiz, sin Hamzin; umro u Istanbulu.
Kujundžijski alajbeg; umro u Istanbulu.
Kablar.
Merdevinlija (Merdevinli).
Horoz, zvani Selaniklija (Selanikli), džuzhan.
Vilajetović (Vilayetogli), ubica kojeg također ubiše; imam.
Poturčenik.
Bego, divanija.
Jedan neženja; ubijen.
Alemdar; ubijen na Romaniji.
Grdo, mesar, samoubica.
Debeli terzija i imam džamije s Begovca.4
Brkati žutobradi Zec, kujundžija.
Žutobradi Klino, iz Čejirdžik-mahale.
Mujo, mesar, dželepčija.
Đuturum Hujo.5
Malo dijete brkatog Puhare.
Daidžić, hadži Ibrahim, iz naše mahale.
Muharem-baša Bobanović (Bobanogli).
Gušavi čizmedžija Šator, mujezin džamije na Berkuši.6
Ospičavi Fišeković (Fisekogli) kujundžija, rumena lica, murid Užičkog šejha.

U ovoj godini umrla je ukupno 51 osoba.



  1. Ferhadija džamija nalazi se u Ulici Vase Pelagića neposredno do Hotel "Evrope". Iz natpisa nad ulazom u džamiju vidimo da ju je sagradio h. 969 (1561/62) g. Ferhad-beg, bosanski namjesnik, za kojeg se pretpostavlja da potječe iz sarajevske porodice Vukovića-Desisalića. Ferhadija spada u ljepše potkupolne džamije. U dvorištu pred džamijom nalazi se nekoliko nišana s natpisima iz XVII-XIX vijeku. Uz džamiju je ranije postojao mekteb i Ferhad-begovo imare. Up.: Sejfudin Kemura. Sarajevske džamije, str. 324-337; H. Šabanović. "Bosanski namjesnik Ferhad-beg Vuković-Desisalić"; Zbornik Filozofskog fakulteta broj VI-1, Beograd 1957. str. 113-127. i M. Mujezinović "Turski natpisi iz XVI vijeka u Sarajevu". Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, sv. II, str. 110.   nazad
  2. Džamija Durak Havadže hadži-Ahmeda nalazi se na Baščaršiji i po tome je u gradu poznata kao Baščaršijska džamija. Prvi put se spominje u jednom defteru iz 1528. godine, što znači da je sagrađena prije te godine. I ovo je džamija s kupolom. Up.: H. Šabanović. "Postanak i razvoj Sarajeva", Radovi Naučnog društva knj. XIII, Sarajevo. 1960. str. 110-111.   nazad
  3. Na Atmejdanu u neposrednoj blizini Parka Cara Dušana nalazila se džamija Hadži-Alije Bakrbabe. Bila je prostrana, s krovom na četiri vode i kamenom munarom. Uz džamiju je postojalo veće groblje i česma. Džamija je podignuta u XVI st.. a porušena 1895. godine. Up.: S. Kemura, "Sarajevske džamije". Sarajevo. 1910, str. 173.   nazad
  4. Na južnoj strani Sarajeva na Begovcu sagradio je jednu džamiju Hitri Sulejman u drugoj polovini XVI vijeka. S Kemura. "Sarajevske džamije", Sarajevo, 1910, str. 51-57.   nazad
  5. I danas se u Sarajevu na Breki nalazi porodica Hujić.   nazad
  6. Osnivač ove džamije je neki hadži Turhan. Podigao ju je u drugoj polovini XVI vijeka. S. Kemura. "Sarajevske džamije", Sarajevo 1910. str. 45-47. Kemura je zabilježio da se osnivač prezivao Timurhan, što je pogrešno.   nazad

 


Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net