Bašeskija, Mula-Mustafa

 

 

Godina 1180. (9. VI 1766 - 29. V 1767)

 

Šljive požegače veoma su rodile, tako da ih se za 10 para moglo kupiti 100 oka.

- Kaligraf, misirski trgovac Hasan-efendija dovede u Sarajevo jednog noja i dva čudnovata ovna. Za njihovo pokazivanje svijetu uzeo je dosta novaca.
- Među djecom su u jačoj mjeri zavladale ospice.
- Na Mubarek-večer izgorio je Novi han,1 Sarači i Terzijska čaršija (Abaciluk) sa svom robom u ovim čaršijama usljed čega nastade velika šteta i gubitak.
- Gradnja Magribije džamije.2
- Pojavila se grupa fanatika, a sagrađena je i medresa Inadija3 . To bijaše povod za razna ogovaranja i smutnje među svijetom. Vođa sekte fanatika bijaše Emir-vaiz, iz Amasije.
- Zijaudin je došao u Sarajevo u medresu na Atmejdanu.4
- 17. zilhidže (16. V 1767) u subotu iza podne stiže u Sarajevo Silahdar Mehmed-paša.5
- Prije dvadeset dana obavljena je zajednička bajramska molitva na Musali.6
- Hadži Ibrahim Tolo podigao je česmu na Atmejdanu, u koju ponovno dovede vodu s vrela Pjenkovca na Bendbaši, i ujedno sagradi česmu kod bunara u medresi.7
- U vremenu od muharema do kraja zilhidže ove godine potrošio sam u svrhu pisanja u malom dućanu kod Sahat-kule 564 tabaka papira.

(U ovoj godini su umrli):

Starac Zlatan, kovač, iz Šejh Ferahove mahale.
Dugi Ibrahim-efendija, kaligraf sitnog pisma.
Gurda (Gurdaogli), mladić.
Gutavi starac Kulo iz Faletića, siromah.
Mladi hadžija, bratić Hadžinuhića (Hacinuhoninogli).
Hadži Husejin Muzaferija (Muzafferizade), ljubitelj derviša.8
Bolesni (derdmend) starac Tufo.
Mladi Tabutčić (Tabutciogli), iz Ašik-mahale.
Salih Žmiro, alemdar, tabak, tirjaćija, iz 97. džemata.
Starac, kazaz, imao je sifilis (frenjk) na nosu.
Bogati sarač hadži Sulejman, iz Imaretske čaršije: umro u Meki.
Kurada-paša (Kuradapaşe), pristalica (tabi), Ćurčića.
Omer-baša Jelečković (Jelečogli), iz 97. džemata.
Kara-Salih Goraždak (Koraždeli), bogataš.9
Husejin-efendija Ćurčić (Kurkizade).
Slijepi prosjak, starac, koji je na glavi nosio zeleni kalapać.
Sulejman Slino, jaramaz, iz 50. džemata.
Atlibegović (Atlibegzade), Emirov brat.
Starac Smlata zlatar.
Sulejman-baša, atar, iz Džanine mahale.
Meho, halač pod Sahat-kulom, misirbaba.
Ali-baša kujundžija, koji je po licu imao neke čireve kolik lješnike, namrgođen.10
Sin tabutdžije Sulejmana, mladić; ubijen.
Jajački paša, a umro u Ćurčića hanu kao putnik.11
Sulejman Tomruk starac, terzija, seoski imam i ajan, iz 97. džemata. Imao je astmu.
Mladi i snažni Sulejman-aga, sin Hasan-age Nove.
Sulejman Karamustafić (Karamustafaogli), bašeskija 97. džemata.
Trgovac, iz Valjeva mula Šehrija, delikanlija.
Ludi Kadić (Kadiogli).
Poznati starac Prdimula.
Hadži Ibrahim Frenjo (Freno-ogli), hafaf.12
Ahmed-spahija, iz Hadžića, koji je ubijen i tom prilikom jako izranjen u svojoj kući, a sve zbog spletki žene.13
Mehmed Zeher, alemdar 50. džemata, kahvedžija.
Muharem-baša, bičakčija.
Hadži Ahmed Zildžo.
Debeljko bjelobradi Mumin, tašćijski baša.
Starac Logavija, luđak.
Prosjak, stogodišnjak.
Omer Pračo, pisar u mehkemi.

Svega umrlo 38 osoba.


  1. Novi han, koji se po zakupniku Đuli Mustafi koncem prošlog stoljeća prozvao Đulov ili Đulagin han nalazio se u Đulaginoj ulici. Ime Novi han dobio je za razliku od Tašlihana, koji je bio poznat kao Stari han. H. Kreševljaković, Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. 1957. str. 182.   nazad
  2. Magribiju džamiju, koja se nalazi u istoimenoj ulici na Marin dvoru, sagradio je polovinom XVI vijeka šejh Magribi-efendija, izgorjela je u velikom požaru Sarajeva 1697. godine i nije obnovljena sve do 1766. g. Sejfudin Kemura, Sarajevske džamije. Sarajevo, 1911. str. 256-257.   nazad
  3. Inadija medresa nalazila se na Bendbaši na prostoru gdje je sada parkovna površina kod Jezera. Fermanom od 2. ramazana 1180. (2. II 1767) g. određena je mjesečna plata u iznosu od 30 akči Amasijeli Abdulah-efendiji, muderisu ove medrese, a koju je dužnost spomenuti dotada obavljao besplatno. Sidžil VIII. str. 8.   nazad
  4. Atmejdan medresu, koja se nalazila uz Bakrbabinu džamiju kod Parka cara Dušana, podigao je 1741. g. Ismail-efendija Misrija, pa je po njemu i nazivana Misrijinom medresom. Zgrada medrese imala je deset soba za učenike i jednu dershanu (predavaonu). Građena je bila od drveta i ćerpiča, a porušena je pred drugi svjetski rat. Fermanom od 23. džumadel-ahira 1181 (4. XI 1768) postavljenje Zijaudin Abdulah-efendija za vaiza Careve džamije, a na mjesto dotadašnjeg vaiza umrlog Bosnevije Mehmed-efendije. Ovaj Zijaudin će svakako biti onaj kojega spominje Bašeskija.   nazad
  5. Silahdar Mehmed-paša bio je tri puta bosanski namjesnik: prvi put je postavljen 5. marta 1766. g. i ostao do decembra 1767. g., drugi put od 1775. do 1777. a treći put od jula 1778. do 21. oktobra 1779. godine. H. Kreševljaković - D. Korkut, Travnik 1464-1878. str. 138-139.   nazad
  6. Musala se nalazila na mjestu današnje zgrade Republičkog Izvršnog vijeća pa i dalje prema Miljacki.   nazad
  7. Čifte-češma na Atmejdanu stajala je u dvorišnom zidu Bakrbabine džamije. Ne zna se tačno kada je podignuta. S. Kemura, Sarajevske džamije, Sarajevo. 1910. str. 126.   nazad
  8. Dne 8. ramazana 1180 (8. II 1767) g. vođena je rasprava pred sarajevskim kadijom o postavljanju tutora malodobnoj djeci iza umrlog Muzaferije hadži-Huseina, sina hadži-Ahmedova. Unuka hadži-Huseinova, iz Šejh Ferahove mahale, za kojeg se kaže da je umro na lađi putujući u Carigrad. Sidžil VIII. str. 152.   nazad
  9. 23. zilkade 1180 (23. IV 1767) godine postavljen je skrbnik malodobnoj djeci umrlog Goraždaka Kara-Saliha-age, iz Šejh Ferahove mahale. Sidžil VIII, str. 112-113 i 136. Goraždak je sahranjen u groblju na Alifakovcu, gdje mu se i danas nalazi nadgrobni spomenik s natpisom. M. Mujezinović, Stari Alifakovac. Naše starine VIII. 1962, str. 133.   nazad
  10. 27. ševal 1180 (29. 111 1767) g. vođena je pred kadijom rasprava o stavljanju skrbnika malodobnoj djeci iza umrlog Ali-baše, sina Mehmed-agina, stanovnika Sagrakči hadži-Mahmutove mahale, a koji bi mogao biti identičan s Bešeskijinim Ali-bašom. Sidžil VIII, str. 150.   nazad
  11. Iz popisa imovine od 22. ramazana 1180 (21. II 1767) g. saznajemo da je ovom paši bilo ime Hadži Muhamed-paša, sin je Hasan-paše, rodom iz Jajca. Naslijedili su ga sinovi Mehmed-beg i derviš Abdulah. Imovina nađena uz umrlog procijenjena je na 98.220 akči. Sidžil VIII, str. 5.   nazad
  12. 3. zilkade 1180 (2. IV 1767) g. izvršen je popis imovine hadži Ibrahima Kanbera, sina hadži-Mustafina, iz Ivlakovali mahale, iz čijeg inventara u njegovu dućanu vidimo da je bio hafaf. Sidžil VIII. str. 142-143.   nazad
  13. Dne 10. zilkade 1180. (9. IV 1767) g. izvršen je popis ostavine ubijenog Ahmed-spahije, sina Halil-begova, iz Buzadži hadži-Hasanove mahale i tom prilikom je procijenjena na 2.056.434 akče. 11. šabana 1181 (3. 1763) g. doveden je pred sarajevskog kadiju neki Gušić Abdulah kao ubica spomenutog spahije. Sidžil VIII. str. 38 i 140.   nazad

 

Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net