Bašeskija, Mula-Mustafa


 

 

Godina 1173. (25. VIII 1759 - 12. VIII 1760)

 

- Cijena hljeba određena je 8 akči oka.
- U Sarajevo stiže hiljadu deva koje donesoše municiju.
- 7. rebiul-ahira 1173 (28. XI 1759) godine postao sam imam u džamiji Buzadži hadži Hasan1 i na ime jednogodišnje plaće unaprijed sam primio 18 groša.
- 29. svibnja krenuo je na Mostar bosanski valija Mehmed-paša Kukavica2 tražeći da mu se izruče tri čovjeka. Međutim, Mostarci napadnu na pašu i ubiju iz njegove pratnje 3-4 čovjeka.
- U Beogradu je umro moj amidža Topal Osman-aga, bašeskija 97. džemata, pa sam 24. svibnja radi ostavine išao u Beograd.
- Mehmed-efendija Fojničanin3 postao je muftija. Međutim, dotadašnji stari muftija ne ustupi mu položaja, nego sastavi mahzar i štaviše protiv Muhamed-efendije nahuška svoje prijatelje.
- Trešanja i čereza bijaše u izobilju.


U ovoj godini prvi je umro:

Ahmed-efendija Butmirija (Butmiri), katib.
Zatim spahija Bego.
Iza njega Maslo, šerbetdžija.
Snažni i visoki hamal Mahmut-baša.
Kara Salih, tutundžija.
Siromašni čizmedžija.
Hodžić (Hôco-ogli).
Hasan-aga Novo4 .
Buljina, kazandžija.
Ahmedago Jebiciganka.
Hadži Fazlija Bazrđanović (Basrganogli).
Bešir-baša, bakal.
Ibrahim-efendija Sahanija.
Krupni mumdžija.
Ćurči-baša, bašeskija 97. džemata.
Kovač Vreto.
Hadži Jusuf, abadžija.
Mujezin džamije kod Sinanove tekije5 .
Hadži Muhamed Penjezović (Penezogli).
Starac mesar.
Fazli-hodža, arzuhaldžija.
Visoki halač.
Ludi Muho, iz Arap-mahale.
Herco6 , čizmedžija.
Bjelobradi Tufo.
Maloumni starac Husika, tabak.
Hadži Hasan Česum, pravi sofija.
Trgovac Visočak.
Pekar Dujmo, zimija.
Đuro, pekar, zimija.
Đuro, sapundžija, zimija.
Starac hadži Karkin.
Tabutdžija stranac.
Osman-baša Tanković siromah.
Musakadija (Musa kadi).
Hadži Salih-efendija Stambolija, bazrđan, sofija.
Pašić (Paso-ogli).
Otac derviša kaderije mula-Ahmeda.
Mevlevijski šejh Ataullah7 .
Mustafa-čelebija, faldžija.
Đogo, mesar.
Kazaz-hodža, iz Skenderije.
Siromašni starac Zvrzda, prosjak.
Ludi mula Salih Ćemerlija (Kemerli).
Traš Osman.
Starac Hapčo, dželepčija, hamamdžija.
Brčkalija (Brckalizade).
Ibrahim-baša Parmo.
Avdi-baša Kečo.
Hodža Togo.
Ludi hadži Sulejman Ablak.
Ćoso Bravo.
Njegov (Bravin) brat Saltaga.
Hadži Ahmed iz Osijeka (Osiyekli).
Naš bašeskija, moj amidža, umro u Beogradu.
Đulić (Gulogli), terzija.
Hadžiduraković (Hacidurakoglu).
Aščija, alemdar, u kalpaku (kalpaklu).
Hadži Avdija Logavić (Logavizade).
Ludi starac hadži Salih Bajrić (Bayro-ogli).
Mladi Logavić (Logaviogli), umro od kuge na putu za Solun.
Hadžisinanović (Hacisinanoglu); umro od kuge idući za Solun, mlad.
Kazandžija (Kazanci).
Još jedan kazandžija (def'a kazanci).
Starac hadži Sinan, bazrđan.
Muharem-baša, abadžija, bazrđan, u kalpaku.
Mladi hadžija Kaldžo, kazandžija.

U ovoj godini je umrlo 68 osoba.


  1. O Buzadži h. Hasanovoj džamiji vidi bilješku 3 u 1172. godini.   nazad
  2. Hadži Mehmed-paša Kukavica bio je dva puta bosanski namjesnik i to prvi put od 10. decembra 1751. do 6. decembra 1756. i drugi put do 28. VIII 1757. do 13. VIII 1760. godine. H. Kreševljaković - D. Korkut: Travnik (1464-1878). Travnik 1961. str. 138.   nazad
  3. Hadži Muhamed-efendija Fojničanin, sin Jusufov, iz Kečedži Sinanove mahale poslije svršenih nauka u Carigradu i po dolasku u Sarajevo postavljen je najprije za bibliotekara Osman-Šehdijine biblioteke, a zatim je dva puta bio sarajevski muftija, i to prvi put od 1763. do 1766. i drugi put 1768. Napisao je i dva djela iz područja arapske gramatike. Umro je u Vidinu 1770. godine. Iza sebe je ostavio svoju biblioteku sa fondom od 250 svezaka raznih knjiga. Naslijedili su ga žena Merjema, kći hadži-Mustafina, maloljetni sinovi Abdurahman i Mehmed, zatim kćeri Umihana, Muradhana i Fatima. O ovom muftiji naš ljetopisac govori na više mjesta. Vidi još i: Sejfudin Kemura. "Sarajevske muftije". Sarajevo, 1916. str. 14-16; H. Mehmed Handžić. "Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana". Sarajevo 1934. str. 71-72. i M. Mujezinović. "Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije", Naše starine. IV (1957). str. 150.   nazad
  4. U dvorištu Kalin hadži-Alijine džamije donedavno se nalazio nadgrobni spomenik iz čijeg se natpisa saznaje da je tu sahranjen Hasan-aga Novo, umro hidž. 1172 (1758/59) godine. Faksimil i prevod natpisa s njegova nišana objavio je Sejfudin Kemura. "Sarajevske džamije". Sarajevo 1911. str. 351.   nazad
  5. Ovdje svakako autor misli na Sarač-Alijinu džamiju koja se nalazi u neposrednoj blizini hadži-Sinanove tekije u Sagrdžijama na Vrbanjuši. Sagrađena je prije 1528. g. kada se prvi put spominje. Vid.: Dr Hazim Šabanović, "Postanak i razvoj Sarajeva". Radovi Naučnog društva, Sarajevo, 1960. knji. XIII. str. 108.   nazad
  6. I danas se u Sarajevu nalazi Hercina ulica, porodica Herco je izumrla.   nazad
  7. O ovom mevlevijskom šejhu nemamo drugih podataka.   nazad

 


Svako umnožavanje, obrada ili publiciranje na ovim stranama objavljenih djela najstrože je zabranjeno i mora mu prethoditi pismena suglasnost autora djela ili nosioca autorskih prava.

Ova strana je dio projekta Kitabhana.Net